Reakcija Kože - "Mama, Ne Voliš Me"

Video: Reakcija Kože - "Mama, Ne Voliš Me"

Video: Reakcija Kože - "Mama, Ne Voliš Me"
Video: MARTIJA NE VOLIS REAKCIJA 2024, Ožujak
Reakcija Kože - "Mama, Ne Voliš Me"
Reakcija Kože - "Mama, Ne Voliš Me"
Anonim

Jedan od uzročnih čimbenika za nastanak dermatoze je kršenje odnosa između majke i djeteta u ranoj dobi, pa se u 91% slučajeva njezin početak javlja u prve dvije godine života. Bebina koža glavno je sredstvo kontakta s majkom i izražava njegovo emocionalno stanje. Djeca koja su u stalnom bliskom fizičkom kontaktu s majkom brže dobivaju na težini, razvijaju psihomotoričke sposobnosti, rjeđe se razbolijevaju i smirenija su. Ovaj kontakt djetetu pruža osjećaj povjerenja i sigurnosti. Bebe kojima je uskraćen fizički kontakt s ljudima prestaju se razvijati, degradiraju i na kraju umiru. Dakle, fizička je veza u ranoj ontogenezi ekvivalentna emocionalnoj. Kada nedostaje fizički kontakt s majkom, dijete počinje reagirati s kožom. Pojavljuju se osipi i dijateza. Nakon toga se ovaj odgovor može popraviti i pretvoriti u kroničnu dermatozu.

GI Smirnova ukazuje da je više od 60% djece oboljele od alergijskih dermatoza umjetno hranjeno, a oko 30% kasno aplicirano na dojku.

Prema E. Pankonesi i sur., Oko 100% djece oboljele od atipičnog dermatitisa odbila je majka. Brojni istraživači koji rade u okviru psihoanalitičke paradigme smatraju da je izvor iskrivljenog formiranja granica djetetovog unutarnjeg svijeta s okolinom odsutnost emocionalnog i fizičkog kontakta s majkom u ranoj ontogenezi, što kasnije dovodi do psihotični, psihosomatski i neurotični poremećaji.

U studiji D. Smeresta pokazalo se da produljenje laktacije za pet mjeseci pomaže u smanjenju rizika od neurodermatitisa, unatoč nasljednoj sklonosti. Yu. M. Saarinen, kao rezultat 17-godišnjeg istraživanja, pokazao je da dojenje bez upotrebe zamjena za majčino mlijeko 6 mjeseci ili više dovodi do smanjenja učestalosti atopijskog dermatitisa.

N. Pezeshkian, među čimbenicima koji izazivaju kožne bolesti, važnost je nazvao dominacijom majke, nevezanošću i hladnoćom majke.

U istraživanju Spitza pronađena su dva značajna čimbenika za nastanak bolesti. Djeca su imala majke s infantilnom strukturom osobnosti koje su pokazale neprijateljstvo prema njima prerušeno u strahopoštovanje, majke koje su ih nerado dodirivale, nerado se brinule o njima i sustavno se suzdržavale od kontakta s kožom. Dijete sa svoje strane pokazuje urođenu predispoziciju za pojačane kožne reakcije, što dovodi do povećanja kožne zastupljenosti percipiranih psiholoških sukoba, što se u psihoanalitičkoj terminologiji naziva "libidinalnim opterećenjem površine kože". Posebno je važno majčino dvosmisleno ponašanje: ono što dolazi od nje ne odgovara niti njezinu unutarnjem stavu niti njezinim postupcima u odnosu na dijete. Autor ilustrira patogeno emocionalno okruženje kojem je dijete izloženo sljedećim primjerom: majka izbjegava kontakt s djetetom pozivajući se na činjenicu da ne želi nauditi tako osjetljivom, krhkom stvorenju; stoga se odbijanje i neprijateljstvo skrivaju pod krinkom brige.

E. Slany je veliku pozornost posvetio i odnosu djeteta s atopijskim dermatitisom s majkom koja ga odbija. N. V. Perezhigina i sur. istraživao rani odgoj djece s atopijskim dermatitisom i zaključio da su roditelji u njihovim obiteljima emocionalno hladni. Kako bi privuklo pozornost roditelja, dijete je prisiljeno koristiti tjelesni govor izražavanja emocija.

Književnost:

1. Pavlova O. V. Osnove psihodermatologije / OV Pavlova.- M.: Nakladna kuća LCI, 2007.- 240 str.

2. Pezeshkian NP Psihosomatika i pozitivna psihoterapija: Per. s njim. / Pezeshkian N. P.- M.: Medicina, 1996.- 464 str.

3. Perezhigina NV O prirodi aleksitimije u djece s bronhijalnom astmom i atopijskim dermatitisom / NV Perezhigina, OA Tyutyaeva // Vestn. Yaroslav. država un-ta ih. P. G. Demidov. Ser.: Humanističke znanosti. –2008. –Ne 4. –S. 39–43

Preporučeni: