2024 Autor: Harry Day | [email protected]. Zadnja promjena: 2024-01-12 20:59
Običaj čestitanja Božića šarenim slikama došao je u Rusiju iz Engleske. Tamo su se 1840 -ih počele proizvoditi prve industrijske razglednice, dostupne široj javnosti. Ruski trgovci kupovali su božićne čestitke na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku. Štoviše, birali su samo one u kojima nije bilo čestitki na "stranom" jeziku. Natpis je tada tiskan u tiskari - već na ruskom.
Prve ruske božićne čestitke izdao je Upravni odbor sestara Crvenog križa Sankt Peterburga u dobrotvorne svrhe za prikupljanje dodatnih sredstava za održavanje bolnice, ambulante i tečajeve za njegu. Do Božića 1898. Zajednica sv. Eugenia je objavila seriju od deset razglednica prema crtežima akvarela poznatih umjetnika iz Sankt Peterburga. I premda gornje razglednice nisu imale natpis "Sretan Božić!"
Razglednice iz predrevolucionarne Rusije po vještini nisu bile inferiorne u odnosu na strane, a ponekad su ih i nadmašivale. Kao što je jedan od izdavača tadašnjih izdavačkih kuća napisao:
Konačno, svojoj rodbini i prijateljima možemo čestitati ne razglednicom koja prikazuje rituale iz njemačkog života, već ruskom, gdje nam je sve tako blisko i drago, a puna sjećanja na ruho starine.
Početkom 20. stoljeća Rusija je počela izdavati ilustrirane čestitke uz sudjelovanje V. Vasnetsova, I. Bilibina, I. Repina, K. Makovskog, A. Benoisa. Istodobno su se pojavile priče prilagođene ukusu domaćeg potrošača: krajolici zimske prirode, snježne kupole crkava, svakodnevni prizori, duhom vrlo bliski narodnim popularnim grafikama.
Predrevolucionarne razglednice uglavnom su prikazivale pastoralne, ljubavne, domaće, dvorske, pragmatične teme i malu djecu različitih staleža.
Nakon buržoasko-demokratske revolucije 1905.-1907., Formirana je privremena vlada i život je ostao relativno stabilan.
Na razglednicama su, kao i danas, postavljeni životinjski simboli godine, a 1913. je bila poput nadolazeće 2018. godine svinje.
Odnos prema svinjama u Rusiji i na Zapadu bio je izrazito drugačiji. Prema zapadnjačkom mišljenju, svinja, kao i svinja i divlja svinja simboli su plodnosti, prosperiteta i materijalnog blagostanja. No, na ruskim predrevolucionarnim razglednicama svinja se najčešće povezivala s senzualnošću, razuzdanošću, pohlepom, nečistoćom, pohlepom i proždrljivošću.
Malo je vjerojatno da se kulturni kod našeg nesvjesnog promijenio u posljednjih stotinu godina. Naš sljedeći pokušaj da postanemo Europljani nije uspio i moguće je da će nas danas pratiti arhaizam koji se očitovao prije 100 godina.
No, vratimo se povijesti. Prvi svjetski rat 1914.-1918. Je u dvorištu. Njemački slonovi neće donijeti sreću Rusiji i nade u dobru Novu godinu puknut će poput mjehurića sapuna.
Propaganda domoljublja nije utjecala na seljake, koji su, sjedeći u rovovima rata koji nisu razumjeli, razmišljali ne o herojskim pobjedama na slavu ruske države, već o dodjeli zemlje koja je ostala u selu.
17-godišnji boljševički prevrat okončao je Rusko Carstvo, monarhiju i gospodare. Prekinuta je tradicija slanja novogodišnjih i božićnih čestitki. Godine 1923. objavljena je okružnica u kojoj se govorilo da je kućno okruženje božićnih blagdana s božićnim pričama i božićnim drvcima sa svijećama, navodno, štetno utjecalo na odgoj djece. Pokrenuta je kampanja za diskreditiranje novogodišnjih praznika. Ne samo božićno drvce i novogodišnje igračke, već i novogodišnje čestitke koje je narod volio kao atribute buržoaskog načina života, bile su pod prijetnjom kaznenog progona.
Više od 10 godina RSFSR i SSSR su bez novogodišnjih čestitki i bez buržoaskih praznika. Tek 1935. godine, dekretom Vijeća narodnih komesara, vraćeno je slavlje Nove godine, razvijeni su novogodišnji ritual i simboli za formiranje nove kolektivne svijesti. Oživjelo je i tiskanje novogodišnjih razglednica.
Kremlj je isti, iste čestitke, državni simboli su se promijenili i pojavili su se "drugovi", što smo nekad postali i dobrim dijelom ostali do danas:
Do 1939. novogodišnje su čestitke izlazile u malim nakladama, ali je mnogo narednih desetljeća postavljen standard za prikazivanje kremaljskih zvijezda i zvona. Time je naglašeno da Nova godina ne dolazi uz zvonjenje crkvenog zvona, već uz zvonce sata na Spasskoj kuli Moskovskog Kremlja.
Ideološki provjereni sovjetski subjekti zadržali su osjećaj blagdana, no anđele na elegantnom božićnom drvcu, Djedove Božićnjake s crvenim obrazima i pahulje u stilu secesije zamijenili su sportaši, pioniri i radosni sovjetski ljudi. Arhaično božanstvo ponovno će biti u potpunoj potražnji tek tijekom ratnih godina.
Preporučeni:
Povijest Skrivenog Nasilja I Slomljenih Granica U Psihoterapiji. Slučaj Iz Prakse
Slučaj koji želim opisati pokazuje situaciju dopisnog nadzora. Psihoterapeut-Veronica, 32-godišnja žena koja se tijekom psihoterapije suočila sa situacijom kršenja svojih granica. Klijent je Robert, njezin godina star, uspješan, zgodan, dobro građen muškarac, samac, ima visok društveni status.
Kratka Povijest Nastanka Klasične Psihoanalize Freud
U današnje vrijeme mnogi vjeruju da je psihoanaliza filozofska škola, kulturološki smjer, metoda za proučavanje društvenih i političkih fenomena. Doista, u modernim novinskim člancima, analitičkim pregledima, esejima iz povijesti umjetnosti često nailazimo na koncepte i pristupe karakteristične za psihoanalizu.
Priče O Varanju. Povijest Obiteljskog Psihologa
Ispričat ću vam samo jednu od mnogih priča. "Dvostruka igra ljubavnice." Oleg, bogati oženjen Moskovljanin, u ranim četrdesetima, službeno je redovno posjećivao glavni grad jedne od regija. Tamo se zaljubio u neudatu djevojku Irinu, koja je imala dvadeset osam godina.
Povijest Ruske Kolektivne Svijesti U Novogodišnjim čestitkama (sovjetski Ljudi)
Za one koji su zaboravili na doba razvijenog socijalizma i činjenicu da je nekoć postojala posebna ljudska formacija zvana sovjetski narod, to jest ti i ja. Čak i ako je sovjetski i izblijedio iz svijesti, ali u nesvjesnom je živ. Glavni narodni satiričar i kroničar sovjetskog života, Mihail Žvanski se prisjeća:
Kolektivne Neuroze Naših Dana: Viktor Frankl O Fatalizmu, Konformizmu I Nihilizmu
Viktor Frankl o tome što kolektivne neuroze progone ljude iz doba automatizacije, kako se urođena volja prema smislu zamjenjuje voljom za moći i užitkom, ili je potpuno istisnuta stalnim povećanjem tempa života, te zašto problem pronalaženja značenje se ne može ograničiti na jednostavno razmnožavanje.
